Dali si znao
Što se tiče veličine, plavi kit stavlja mnoge statistike u perspektivu. Morski div, dugačak do 27 metara i težak 150 tona, jedan je od najstrašnijih sisavaca koji su ikada nastanili Zemlju. A divovi koji jedu kril i plankton također imaju velika srca - veličine VW Bube.
Slika: Shutterstock / TsuneoMP
Mirna krv plavije
Zamislite uspaničenog plavog kita. Ne tako davno, životinje u oceanima na ispaši imale su barem svaki razlog za to: Na primjer, kada su mirni morski sisavci imali koćaru s harpunom "na perajama". No, čak i uz ekstremne fizičke napore, srce plavog kita kuca samo 18 do 20 puta u minuti. Nije ni čudo, uostalom, veličine je malog automobila. Ljudi bi, s druge strane, dobili dobrih 100 otkucaja u minuti - možda da su na putu do srca diva. Tamo bi se moglo plivati venama kita.
Usput: Tek 1967. godine Međunarodna komisija za lov na kitove (IWC) pokrenula je zabranu lova na ovu vrstu. Od tada su se zalihe u morima oporavile, a u nekim slučajevima čak i ponovno rasle.
Plavi kitovi: kad se ide na izlet
Plavi kitovi strastveni su putnici. I po mogućnosti u velikim skupinama. To nema više veze s njezinim velikim srcem nego s prirodnim porivom za preživljavanjem. Njihova omiljena hrana su kril i plankton, koje filtriraju iz vode uz pomoć svoje ogromne brade. Oni ga pojedu između četiri i osam tona - svaki dan. To radije rade u polarnim regijama, kako bi nakon nekoliko mjeseci jačanja krenuli putem prema ekvatoru. Životinje tada gotovo i ne konzumiraju hranu, radije se pare u suptropskim područjima i tamo rađaju svoju telad. Tada je vrijeme za povratak u hladne krajeve. A putovanje je spektakl ne samo za plave kitove, već i za promatrače: dok "izdišu" divovi guraju u nebo fontanu visoku devet metara. Ako bismo preusmjerili zrak koji se ovdje izbacuje, mogli bismo napuniti najviše 2000 balona zrakom.